Mahmuljin, rodom iz Kozarca, u kompaniji Boeing, u kojoj radi oko 180.000 zaposlenika od čega je oko 80.000 inžinjera, izabran je za inžinjera godine zbog ideje koja je donijela velike uštede.

Vedad Mahmuljin, inžinjer godine u komapniji Boeing, izjavio je kako nijedan uspjeh ne dolazi preko noći, napominjući da je u svakom poslu najvažnije biti posvećen i pošten, a rezultati će, kako kaže, na kraju doći.

Uštedio kompaniji sto miliona dolara.

“Bilo je teško postići ovaj uspjeh. U kompaniji postoje mnogi projekti i problemi koji se moraju riješiti, te veliki broj vrhunskih stručnjaka, većinom Amerikanaca, dok je oko jedna petina inžinjerskog kadra iz svih dijelova svijeta. Statistički gledano, šanse da vas izaberu za inžinjera godine su kao dobitni zgoditak na lotu. Na završnoj ceremoniji je bilo 10 nominacija koje su bile predstavljene detaljno. Na samom kraju je proglašena glavna nagrada, koja je na moje oduševljanje, pripala meni. Poslije su mi rekli da sam bio ubjedljiv pobjednik najviše zbog enormne količine novca koju je kompanija uštedjela nakon razvoja novoga modela aviona. Radi se o preko stotinu miliona dolara”, rekao je Mahmuljin.

Sa 14 godina je otišao u izbjeglištvo zbog rata u BiH. Roditelji su mu završili u logorima, gdje mu je majka ubijena, dok je otac preživio. Otišao je u Tursku gdje je u Izmiru završio završni razred srednje škole, a potom sam preselio u Seattle gdje je na Univerzitetu Washington završio Fakultet avionskog inžinjeringa. Svake godine tokom studija bio je udomljavan u različitim američkim porodicama.

Napominje kako među većinom ljudi u BiH i na Balkanu postoji uvriježeno mišljenje kako su oni posebno nadareni i talentovani i da su im samo potrebni uslovi da se dokazuju.

“Naravno da ova teorija o našoj ‘nadarenosti’ nije blizu istine, štaviše vrlo je kontraproduktivna za razvoj, kako pojednica, tako i zajednice. Imajući ovakav stav, propuštamo priliku da budemo samokritični i da se konstantno pokušavamo unaprijediti. Ljudi su vrlo slični bez obzira odakle dolaze. Što se tiče nadarenosti, niti su Nijemci bolji od nas niti smo mi od njih.

Kultura je ta koja nas razdvaja u ekonomskom napretku i učinkovitosti, a prosjek nadarenosti je sličan ma o kojoj naciji da se radi. Najsretniji bih bio kad bi neki osamnestogodišnjak pročitao ovaj tekst i rekao sam sebi, ‘drago mi je da je naš čovjek dobio veliko priznanje negdje u svijetu, iako lično od toga nemam ništa, ali sada vidim da se ipak može trudom, radom i upornošću te temeljnom naobrazbom koju dobivam na Balkanu postići nešto značajno’. Nejsretniji bih bio da neko u ovome nađe inspiraciju i samopouzdanje i da sam sebe unaprijedi, ma čime se bavio. Velika skupina uspješnih pojedinaca čini i samo društo uspješnim”, ističe ovaj inžinjer.

Rad, rad i samo rad

Mladima u BiH ali i šire preporučuje da rade naporno i planski kako bi bili uspješni članovi zajednice. Vedad, naime, smatra kako samo konstantno učenje i trud mogu stvoriti uspješne ljude.

“Uspjesi izgrađuju samopouzdanje koje je daleko najvažnije da bi se postigao bilo kakav veći uspjeh. Treba izgraditi mentalni sklop da se sve može kad se hoće, te izbaciti bilo kakav kompleks niže vrijednosti. Treba prestati tražiti isprike i razloge zašto se nešto ne može postići, te se u potpunosti fokusirati da se pronađe način kako se nešto može, te biti spreman da uspjeh neće doći preko noći, već da može uzeti čak i dobar dio života da se ostvari. Moram priznati da sam ovo naučio od Amerikanaca. I to je glavni razlog zašto su oni materijalno bogati, a Balkan nije. U početku sam uvijek posustajao pred velikim problemima. Amerikanac je naučen od malena da nema tog problema koji on ne može riješiti, i da je jedina sramota nikako ne pokušati, a ne doživjeti neuspjeh”, naglasio je Mahmuljin.

Ovaj stručnjak porijeklom iz Bosne i Hercegovine je mišljenja da je za BiH veliki problem što ima sistem obrazovanja koji je vrlo obiman i zasnovan na teoriji.

“To zvuči dobro na prvi pogled, te u neku ruku i jeste dobro, ali mislim da nepredviđene posljedice takvoga školstva uklesavaju kulturne deformacije u narodne mase, koje čak ni Amerika, u mom slučaju, nije uspjela u potpunosti izliječiti iz moje psihe, unatoč 25-godišnjem trudu. Naprimjer, preobimno gradivo, preteški testovi tjeraju manje inteligentnu djecu, pa čak i one najpametnije da se ‘snalaze’, prepisuju. Snalaženje je famozna balkanska vrlina, koja nas glave košta”, naglašava Vedad.

Poštenje u ustrajnost, a ne prepisivanje

Kaže kako to “snalaženje” od najranije uzrasta zapravo daje loše rezultate u kasnijoj životnoj dobi, a prenosi se bukvalno u sve sfere života.

“Političari su slika nas, to su naši očevi, naši sinovi i kćerke, naša braća, to nisu Marsovci koji su došli da nas unište, to smo mi, nikli iz naše kulture koja dobrim djelom dolazi iz naših škola. To prepisivanje i varanje u školi djeluje tako bezazleno, a košta nas jako skupo na duge staze. U Americi ovakav akt prevare dovodi do izbacivanja iz škole sa znakom prikačenim uz ime onog koji prepisuje, koji nosi cijeli život. Mislim da je matematička naobrazba jako dobra u našim školama, a i drugim prirodnim znanostima se posvećuje dosta pažnje. Ima tu pozitivnih stvari, ali mislim da zanemarujemo dvije ili tri najključnije stvari za uspjeh u životu, a to su poštenje, ustrajnost i timski rad”, smatra najbolji inžinjer Boeinga.

Ističe kako je u BiH i na Balkanu potrebno promijeniti mnoge stvari kako bi se zemlje na tom području brže razvijale i napredovale.

“Izdvojio bih nekoliko osnovnih primjera koji su najvažniji, a nisu očiti prosječnom balkanskom građaninu. Mislim da će se svako ko je proveo nekoliko godina na Zapadu složiti sa mnom, a oni koji nisu, možda će se i uvrijediti. Promjena kulture. Ovdje mislim na mentalni sklop vrednovanja stvari. Na Balkanu vlada potpuni etički kolaps. Etika je temelj svake napredne države, iz čega proizilazi sudstvo i pravda, koji su temelj ekonomskog poslovanja. Moram priznati da sam i sam donio neke etičke defekte odrastajući na Balkanu. Oko 20 godina života u Americi se liječim od te bolesti i još se nisam uspio potpuno izliječiti”, rekao je ovaj Kozarčanin.

Cijelo društvo odgovorno za sve loše i sve dobro

Napominje kako i u Americi nije sve sjajno, ali sva posrtanja se strogo osuđuju i ona najteža po društvo kažnjavaju.

“I ovdje ima korupcije i moralnih posrtaja. Razlika je da se takvi ljudi ovdje oštro osuđuju i idu iza rešetaka, te se ljudi jasno distanciraju od takvih. Kod nas se o korumpiranima priča uglavnom negativno, dok ti jednom taj ne izađe u susret, ali uvijek sa nekim strahopoštovanjem, pa čak i divljenjem u nekim slučajevima, kao ‘vidi kako se dobro snašao, da mi je kako biti dobar s njim pa da i meni pomogne da se snađem’”, smatra ovaj inžinjer.

Prema njegovom mišljenju, svi članovi zajednice su u određenoj mjeri odgovorni za sve loše, ali i dobre stvari koje se dešavaju u toj zajednici.

Mahmuljin smatra kako svaka promjena počinje od novih generacija za koje je potrebno već od predškolskog uzrasta uvesti nove norme etike i ponašanja napominjući da djecu ne treba učiti da se varanjem i manipulacijama dolazi do rezultata. Također, napominje kako je problem u BiH što svi očekuju da država riješi probleme, što je, kako kaže, razmišljanje iz davne prošlosti.

“Bosna je zagušena državnim aparatom i dok se ta žica sa vrata ne odveže, prodisati neće niko. Socijalizam sebi mogu priuštiti Švedska i Njemačka koje prave proizvode od ogromne dodatne vrijednosti. Državu i poreze treba ukloniti s puta da ne smeta stranim ulagačima koji će doći u takvu, konkurentnu državu. Treba smanjiti poreze u pola, presušiti budžet države te smanjiti broj državnih uposlenika na pola, jer nema više para. Kad bi samo ovo dvoje uradili, siguran sam da bi za 10 godina ostavili sve susjede iza nas. Imamo mi i znanja i želje, samo da sami sebi skinemo omču s vrata te da poštujemo jedni druge sa istim respektom kako želimo da drugi nas poštuju”, kazao je ovaj stručnjak.

Na kraju ističe kako i sam svaki dan s velikom zadovoljstvom i entuzijzmom odlazi na posao kako bi i dalje postizao još bolje i veće rezultate u svojoj struci i učinio društvo u kojem se nalazi naprednijim i sretnijim.

BUKA, 03. Januar 2017.